Fęrsluflokkur: Menning og listir

Mįlverk įn titils eftir Margréti Reykdal - Flęši sżning

Mér žykir mikill heišur aš mér hefur veriš bošiš ķ žetta verkefni um Flęši sżningu.
Ég hef ekki neina séržekkingu į mįlverkum, en alltaf gaman aš snerta einhverja nżja grein!
 

Toshiki Toma, prestur innflytjenda, valdi verk (įn titils) eftir Margréti Reykdal myndlistarkonu į sżningunni Flęši į Kjarvalsstöšum ķ dag. Listasafn Reykjavķkur hefur leitaš til hóps fólks og bešiš žaš um aš velja sér uppįhaldsverkiš sitt į sżningunni og segja gestum frį žvķ į hverjum fimmtudegi. Alls hafa 10 manns vališ verk vikunnar frį žvķ sżningin opnaši žann 2. febrśar en Toshiki Toma er sį sķšasti ķ röšinni.

Toshiki Toma sagši žetta m.a. um įstęšur fyrir vali sķnu ķ dag:

 „Mér fannst žetta verk tilkomumest į sżningunni žvķ žaš hefur tilvķsun ķ persónulega reynslu mķna. Verkiš lżsir villtri og sterkri nįttśru og į žvķ eru tvęr manneskjur sem ganga saman og leišast, žetta gętu veriš fešgar eša afi og barnabarn. Śtsżniš ķ verkinu minnir mig į Miklaholtshrepp į Snęfellsnesi žar sem ég bjó um hrķš įsamt žįverandi eiginkonu minni og tveggja įra syni fyrst eftir aš ég flutti til landsins fyrir 20 įrum. Žar er mikil nįttśra og į žeim tķma bjó žar fįtt fólk. Žetta var į margan hįtt erfišur tķmi, ég var atvinnulaus, skildi ekki ķslensku og hafši įhyggjur af afkomu minni.

Stundum leiš mér mjög illa og fannst ég ekki vera neitt ķ žessum heimi. En žaš breyttist žegar ég fór śt aš ganga ķ nįttśruna meš syni mķnum og leiddi hann, eins manneskjurnar gera į žessari mynd. Žį fann ég til stušnings og hvatningar. Žaš aš taka ķ höndina į annarri manneskju er merkileg gjörš, einföld en į sama tķma tengir hśn manneskjurnar saman. Og žannig er lķfiš, manneskja veršur aš manneskju žegar hśn er ķ samskiptum viš ašra og žetta mįlverk lętur mig minnast žess."

Žį hafa veriš tekin upp vištöl viš alla sem hafa vališ verkin. Hęgt er aš nįlgast žau į vef Listasafns Reykjavķkur: listasafnreykjavikur.is

 


mbl.is Verkiš hefur tilvķsun ķ persónulega reynslu
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

,,Meir“en aš segja žaš"

Mįlžing um móšurmįl minnihlutahópa į Ķslandi ,,Meir“en aš segja žaš" veršur haldiš ķ Geršubergi žann 9. nóvember kl. 13:00 - 17:00.

Į žinginu verša fjölbreytt sjónarmiš hlutašeigenda móšumįlsmenntunar til umfjöllunar af hįlfu menntamįlayfirvalda, kennara og foreldra tvķ- og fjöltyngdra barna. Žį munu börn og ungmenni meš annaš móšurmįl en ķslensku ž.m.t. tįknmįl fjalla um sķna reynslu og skošun. Ķ lok žingsins gefst žįtttakendum tękifęri til aš kynnast lifandi tungumįlum. Bošiš veršur upp į tįknmįlstślkun į žinginu.

Mįlžingiš er skipulagt ķ tengslum viš Hringžing um menntun innflytjenda sem haldiš var af Innflytjendarįši o.fl. ķ september sl. Tilgangur mįlžingsins er aš varpa ljósi į stöšu móšurmįlsmenntunar į Ķslandi og huga aš nęstu skrefum ķ móšurmįlsmenntun tvķ- og fjöltyngdra barna sem er eftirsóknarvert fyrir samfélagiš ķ heild.  

,,Meir“en aš segja žaš" er haldiš į vegum Rannsóknastofu Hįskóla Ķslands ķ fjölmenningarfręšum, ķ samvinnu viš Samtökin Móšurmįl, Borgarbókasafn Reykjavķkur, Skóla og frķstundasviš Reykjavķkurborgar, Tungumįlatorg og Menningarmišstöšin Geršuberg.

Mįlžingiš er öllum opiš og žįtttökugjald er 1.000kr. Skrįning fer fram į sķšunni  http://tungumalatorg.is/modurmal

 

Dagskrį

 

Fundarstjóri Einar Skślason (MBA og BA ķ stjórnmįlafręši)

13:00 

Setning 
Katrķn Jakobsdóttir (Mennta- og menningarmįlarįšherra)

13:10 

Ljóšaupplestur A 
Tvķtyngt barn

13:15-

Um stöšu móšurmįlskennslu į Ķslandi 
,,Hvaš er aš gerast ķ kennslu og vinnu meš fjölbreytt  móšurmįl į Ķslandi ķ dag?"
Frķša Bjarney Jónsdóttir (Verkefnastjóri/rįšgjafi ķ fjölmenningu į skóla- og frķ
stundasviši Reykjavķkurborgar) 

13:35-

Sjónarmiš menntamįlayfirvalda
Gušni Ólgeirsson
(Sérfręšingur ķ Mennta- og menningarmįlarįšuneyti)

13:55-

Sjónarmiš tįknmįlsnotenda
,,Ķslensk tįknmįl og žungmišja žess ķ lķfi fólks"

Heišdķs Dögg Eirķksdóttir (Formašur félags heyrnarlausra)
Hjördķs Anna Haraldsdóttir (Kennari og verkefnastjóri tįknmįlssvišs Hlķšaskóla)

14:15-

Ljóšaupplestur B
Tvķtyngt barn

14:20-

Sjónarmiš foreldra tvķtyngdra barna
Cinzia Fjóla Fiorini, Marķa Sastre, Renata Emilsson Peskova (Samtökin Móšurmįl)

14:40-

Kaffi

15:00-

Sjónarmiš grunnskólakennara
Kristķn Hjörleifsdótti
r (Kennari ķ Fellaskóla)

15:20-

Innlegg frį tvķtyngdum börnum 
Skólabörn meš Kriselle Lou Suson Cagatin
(Samtökin Móšurmįl) og Karen Rut Gķsladóttur (Lektor į Menntavķsindasviši HĶ) til ašstošar

16:00-

Samantekt
Óttarr Proppé (Borgarfulltrśi og formašur starfshóps um börn og fjölmenningu hjį skóla- og frķstundasvķši Reykjavķkur)

16.10-

Lifandi tungumįl 
ķ umsjón Kristķnar R. Vilhjįlmsdótttur (Verkefnastjóri fjölmenningar į Borgarbókasafni)

Tįknamįlstślkur veršur meš į mįlžingi 


Dagur ķslenskrar tungu: Til hamingju!

Til hamingju meš daginn, dag ķslesnkrar tungu! 

Žar sem ég hef talaš mikiš um ķslenskt tungumįl fyrir innflytjendur, hef ég fengiš oft "óvišeigandi" eša "afbakaša" gagnrżni eins og ég lķti nišur į ķslenskuna eša ég fullyrši aš enska skuli taka yfir ķslenskuna.
Slķkt er alls ekki satt og mér hefur aldrei duttiš slķkt ķ huga. 

Eitt af atrišum sem ég vil halda įfram aš segja samt er žaš: "Mašur sem talar fallega ķslensku hlżtur aš eiga skiliš hrós. En žaš virkar ekki öfugt. Žó aš mašur geti ekki talaš góša ķslensku, verša mannkostir hans alls ekki verri". Jafnvel žótt ķslenskukunįtta innflytjanda nokkurs sé ekki jafn góš og innfęddur Ķslendingur žżšir žaš alls ekki aš viškomandi innflytjenadi į minna virši.
Įhersla į mikilvęgi ķslenska tunfumįlsins mį ekki stķga yfir žessa einföldu stašreynd.

Annars finnst mér alltaf gaman aš deila einhverju meš öšrum į ķslensku, en sérstaklega eru ķslensk ljóš heillandi! 
  

Žessi farlama orš 
eru fjötruš viš tungu mķna, sįlu
og spor mķn į jöršu

Žessi fjörugu orš 
opna mér heim žśsund skįlda
og laša mig aš paradķs 


Orš mķn, farlama og fjörug,
eru himnagjöf


-"Orš" TT; jśnķ 2004-    

 


Viršing fyrir ķslenskri tungu


Žrišjudaginn 16. nóvember var dagur ķslenskrar tungu. Ég er innflytjandi og žvķ er ķslenskan ekki mitt móšurmįl. Ég hef žó veriš aš lęra ķslensku undanfarin įtjįn įr og glķmi enn viš tungumįliš į hverjum degi. Ég veit aš žó aš ķslenskan mķn sé ófullkomin ber ég viršingu fyrir ķslenskri tungu. Ég veit aš margir innflytjendur eru aš lęra ķslensku og vona aš sem flestir geri žaš.

Į žessum hįtķšardegi heyrši ég af mjög sorglega sögu. Ķ žętti į Śtvarpi Sögu hringdi śtlensk stelpa inn ķ žįttinn og spurši, įšur en hśn lagši orš ķ belg, hvort śtvarpskonan talaši ensku. Śtvarpskonan svaraši henni harkalega og sagši:

„Viš tölum ķslensku hérna. Žaš er nefnilega dagur ķslenskrar tungu". Hśn sagši allt žetta į ķslensku. Stelpan sagši:„Ok" og ef śtvarpskonan hafši lokiš sķmtalinu vęri mįliš ef til vill ķ lagi. En įšur sķmtalinu lauk sagši śtvarpskonan viš stelpuna:„Ef žś ert į Ķslandi žį skaltu tala ķslensku. Er žaš ekki? Hefur ekkert gengiš aš lęra žaš?" sagši śtvarpskonan. „Žaš er dagur ķslenskrar tungu ķ dag og žaš er nś alveg lįgmark aš sżna okkur žį viršingu aš tala ķslensku į žessum degi og fyrir utan žaš hafa ķslenskir fjölmišlar žį skyldu aš vera meš efni į ķslensku. Ef žś ętlar aš vera į Ķslandi, talar žś ķslensku. Žaš er nś bara žannig."

Aš loknu sķmtalinu hélt śtvarpskonan ęst įfram og sagši aš žaš vęri naušsynlegt aš setja įkvęši ķ stjórnarskrį um aš ķslenskan vęri žjóšarmįl landsins og aš kvartaši yfir žvķ margir śtlendingar neitušu aš lęra ķslensku og tala hana.

Ég get skiliš, aš ķ žętti sem er śtvarpaš į Ķslandi sé erfitt aš vilja spjalla į öšru mįlu en ķslensku, nema sérstakar įstęšur liggi fyrir. En žaš er hęgt aš segja į kurteisari hįtt. Framkoma śtvarpkonunar gagnvart śtlensku stślkunni var ekki falleg. Hśn var virkilega móšgandi. Hśn hefši geta sagt: „Fyrirgefšu, en viš žurfum aš tala ķslensku ķ žęttinum, žar sem margir skilja ekki ensku. Takk samt fyrir aš hringja ķ okkur." Žaš hefši veriš fagmennska aš mķnu mati.

Śtvarpskonan misnotaši lķka uppįkomuna į żmsa vegu. Ķ fyrsta lagi skammaši hśn stelpuna eins og stelpan vęri aš vanrękja aš lęra ķslensku. Hvaš vissi hśn um žaš? Stelpan gęti veriš aš lęra en ekki treyst sér til aš tala. Žetta eru hreinir fordómar hjį śtvarpskonunni.

Ķ öšru lagi er žaš óviršing viš ķslenskuna žó fólk tali ensku eša annaš mįl į degi ķslenskrar tungu? Į žaš fólk sem kann ekki ķslenskuna bara aš žegja į degi ķslenskrar tungu? Er žaš hluti af hįtķšarhöldunum? Ég skil ekki žessi rök.

Ķ žrišja lagi tengdi śtvarpskonan uppįkomuna viš innflytjendur sem vilja ekki lęra ķslensku. Žaš er engin raunveruleg tenging milli stślkunnar sem hringdi ķ žįttinn og innflytjenda sem„neita" aš lęra ķslensku. Śtvarpskonan notaši uppįkomuna til aš halda uppi neikvęšri ķmynd af um innflytjendum. Ef Ķslendingar vilja aš innflytjendur tali meiri ķslensku žį mun hvatning og žolinmęši nżtast betur en skammir. Ķslendingar almennt žurfa lķka aš lęra aš venjast öšrum hljómi og hreimi ķ ķslensku tali, žaš myndi hvetja innflytjendur til aš tjį sig meira munnlega į ķslensku.

Ég get haldiš įfram en lęt žetta duga aš sinni. Ég ber viršingu fyrir ķslenskri tungu, en ég ber ekki neina viršingu fyrir višhorfi eins žvķ sem śtvarpskonan sżndi śtlensku stślkunni. Žaš er óviršing viš manneskju aš śtvarpskonan žykist vera meira virši en stślkan žar sem hśn talar fullkomlega innlent tungumįl.

Aš lokum langar mig aš segja atriši sem ég var bśinn aš segja mörgum sinnum hingaš til:

Žaš er gott aš bera viršingu fyrir ķslenskri tungu. En žaš mį ekki vera višmiš aš meta mannkosti manneskju hvort viškomandi tali góšu ķslensku eša ekki.

 

- Fyrst birt į Vķsir.is 18. nóvember 2010 - 

  


Lęrum japönsku! Žaš er bara gaman!


Žessa daga upplifi ég stundum ķ bęnum aš ókunnugt fólk talar viš mig į einfalda japönsku: "Kon-nichiwa"(góšan daginn) eša "Arigatou" (takk fyrir). Žetta kemur mér alltaf į óvart en samtķmis glešur mig mikiš. 
Smile 
Fyrir 15-20 įrum var žaš ašeins, eša ašallega, um bķla og vörur sem  fólk žekkti um Japan. En ķ dag get ég séš aš margir Ķslendingar hafa virkan įhuga į Japanskri menningu eins og "Manga" (teiknamynd), kvķkmynd, matargerš og ekki sķst japönsku tungumįli.

Nś er hęgt aš lęra japönsku sem tungumįl ķ framhaldaskóla eins og t.d. MH eša FĮ, eša Hįskóla Ķslands. Ég er sjįlfur tengdur viš japönskukennslu hjį HĶ og hef veitt ašstoš žar frį upphafi žegar skorin var set į įrinu 2003 til nśna ķ dag.
Į hverju įri skrį 20-40 nemendur ķ skorina og stušla aš japönskunįmi. žeir eru yfirleitt mjög duglegir og lęra japönsku mikiš og vel ķ mjög stuttu tķmabili. Ég held aš japönskuskor hjį HĶ veiti góša žjónustu og menntun hingaš til og flestir nemendur séu (vonandi) įnęgšir mešhana.

Meira aš segja fį 6-8 nemendur tękifęri til aš fara til Japans sem skiptanemi og žeir fara ķ raun į hverju įri. Ég trśi įn efaaš slķk mannasamskipti muni aušga bęši ķslenskt og japanskt samfélag ķ framtķšinni.

Japanir segja oft aš japanska sé erfitt tungumįl til aš lęra fyrir erlent fólk, en ég er algjört ósammįla žessari skošun.Angry Japanska er frekar aušvelt tungumįl til aš lęra, aš mķnu mati. Ég tel jafnvel aš skrifa flókin kinverska stafi sé ekki eins erfitt og žaš lķtur śt fyrir aš vera ef mašur lęrir stig af stigi į réttan hįtt.

Mig langar endilega aš hvetja fólk, sem er aš prófa aš lęra japönsku ķ huga, aš skrį sig ķ skorina. Aš prófa og upplifa kennslu į japönsku hlytur aš opna nżjan heim fyrir fólk sem žori aš gera žaš. W00t 
Skrįningarfresti rennur śt žann 7. jśnķ. Skrįningarfresti er ekki eins sveigjanlegt og įšur nśna, žvķ ef žś vilt lęra japönsku ķ HĶ, vinsamlegast skrįšu žig fyrr en 7. jśnķ. 

Gaman aš lęra japönsku!! žó aš mér finnist meira gaman aš lęra ķslensku !!LoL




Ķslenskt nafn – Marikó og Toshika?


Ég frétti nżlega aš “Marikó” fékk višurkenningu sem ķslenskt nafn. “Mariko” er raunar algengt japanskt nafn fyrir stślku. Eftir žvķ sem ég žekki, bżr hérlendis ašeins eina japanska “Mariko” og žvķ žetta kom mér dįlķtiš óvart. Kannski vegna žess aš žessi “eina” Mariko er velžekkt og vinsęl stelpa ķ žjóšfélaginu. En allavega er ķslenskt nafn “MarikӔ og ašeins öšruvķsi en “Mariko”.

Varšandi nafn, er žaš bara dagleg upplifun hjį mér aš fólk kallar mig ekki į réttan hįtt, “Toshiki”. Žaš er ķ lagi, ég móšagast ekki. Śtlenskt nafn er jś stundum erfitt aš muna rétt eša bera fram.
Ég gat ekki skiliš sjįlfur ķ fyrsta įr į Ķslandi hvort “Įrni” vęri drengur eša stślka eša “Gušnż” vęri herramašur eša dama. Ég skrifaši oft einnig “ŽorBaldur” eša “Ingibjörg Žórunn” af mistökum. (Japana... sorry Mér finnst erfitt aš ašgreina B og V, eša S og Ž
Blush)

Nema hvaš, meš tķmanum tók ég eftir žvķ hvers konar villa var algengast žegar fólk kallaši mig į villu hįtt.
Nśmer 1 er aš kalla mig “Toshika”. Ég veit ekki af hverju en žetta er lang-flestum sinnum. Fólk segir eins og “Hér er Toshika frį Japan”.
Annars er nafn mitt "Toshiki" af tilviljun eins og karlkyn-nafnorš meš “weak declension". Žvķ žaš er mįlfręšilega rétt aš beyga nafn mitt eins og:
Toshiki (nf)
Toshika (žf)
Toshika (žgf)
Toshika(ef)
Žegar ég lęrši nafnabeygungu, var ég glašur og vęnti žess aš fólk myndi beygja nafn mitt alveg eins og ķslenskt nafn. En žaš geršist ekki. Ég lęrši sķšar aš śtlenskt nafn beygist ekki.....
Crying ę,ę.
Samt vinkona mķn frį USA, sem heitir Barbara, nżtur žess aš nafniš sitt beygist (Barbara- Barböru- Barböru- Barböru) og lķka önnur vinkona mķn frį Albanķu, Genta, er alltaf Genta-Gentu-Gentu-Gentu !! Er žetta ekki mismunun!!??
Devil Ég vil žaš aš nafn mitt beygist lķka!!

Allavega er nęsta algengst villa um nafn mitt er “Toshiba”.. en “Toshiba” er stórt fyrirtęki ķ Japan sem framleišir heimilistęki o.fl. Til fróšleiks er Toshiba skammnafn af “Tokyo Shibaura Denki” (Tokyo Shibaura-svęši ķ Tokyo- Electricity).
Žetta er skiljanlegt. “Toshiba” er kunnugri en “Toshiki” fyrir fólkiš.

Žrišja algengst villa er aš kalla mig “Toma”. Žetta er jś einnig skiljanlegt, žar sem “Toma” hljómar eins og žaš vęri Tom eša Tómas. Samt er žaš raunar fjölskyldunafn mitt og sem sé er žaš eins og aš kalla mann meš eftirnafn: “Gunnarson” eša “Helgason” og žaš er skrżtiš.

Jęja, engu aš sķšur žykir mér vęnt um aš ég heiti ekki eins og “Mondonosuke Jounouchi”, sem myndi vera bara ómögulegt !
En samt öfunda ég “Marikó”....
GetLost
Hvenęr veršur “Toshiki” ķslenskt nafn??




Mig langar ķ oršabók ķ kiljuśtgįfu!


Kiljuśtgįfa eykst

Śtgįfa į ķslenskum bókum ķ kilju hefur stóraukist undanfarin įr. Kauphegšun Ķslendinga hefur breyst ķ kjölfariš og tekjur bókaśtgefenda aukist.

Bóksala į Ķslandi einskoršast ekki lengur viš jólavertķšina. Žar hefur kiljuśtgįfa mikiš aš segja. Jólabękurnar koma nś gjarnan śt ķ kilju strax į vormįnušum og seljast vel, og undanfariš hafa vakiš athygli tilkynningar um śtgįfu į ķslenskri klassķk ķ kiljum. Lykilverkum sem hafa veriš ófįanleg um langa hrķš.

Jóhann Pįll Valdimarsson hjį Forlaginu segir žetta mikilvęga tilraun ķ ķslenskri bókaśtgįfu. Hann segir tekjur bókaśtgefenda hafa aukist ķ kjölfar aukinnar kiljuśtgįfu, öll grunnvinna viš śtgįfuna nżtist betur og bękur seljist nś į öšrum tķmum en bara fyrir jólin. Elsa Marķa Ólafsdóttir, verslunarstjóri Bókabśšar Mįls og menningar, segir kiljuśtgįfuna hafa haft vķštęk įhrif į bókaverslun.

- www.ruv.is » Fréttir , Fyrst birt: 12.04.2008 –



Ķ framhaldi žess óska ég innilega aš Ķslensk-Ensk oršabók (Išunnar) komi śt aftur ķ formi kiljuśrgįfu.

Hśn var til ķ raun og ég keypti hana fyrir 15 įrum og ennžį nota ég hana. Kiljuśtgįfan er létt og aušveld aš bera meš sér og mér finnst žetta skipta miklu mįli fyrir okkur śtlendinga.

T.d. get ég kķkt ķ oršabók žegar ég męti orši nokkru sem ég skil ekki ķ fyrirlestri, į fundi eša jafnvel ķ kaffihśsi. Oršabókin er meš “chart” af mįlfręši eins og oršabeygingu og ég get tékkaš alltaf žegar ég er ekki vist um svona atriši.
Tounge

En ég get ekki fariš śt meš “hard- cover” oršabók...hśn er alltof žung og stór...Frown

Oršabókin mķn ķ kiljuśtgįfu er nśna aš fara aš detta ķ sundur!!!
Pinch
Ég óska žess aš oršabók ķ kiljuśtgįfu komi śt aftur!! Bjargiš okkur!!

(Ķslensk-Ensk “vasaoršabók” nżtist ekki vel aš mķnu mati, a.m.k. fyrir byrjendur)



Hlęjandi fuglahręša -ķslenska og innflytjendur-


Ég skrifaši eftirfarandi grein fyrir tępum įtta įrum. Margt hefur breyst sķšan į jįkvęšan hįtt aš mķnu mati. Og allt breytist sķfellt. Mįliš er hvort viš séum į leiš į jįkvęša įtt eša villa.
Varšandi mįl um ķslesnku og innflytjendur hér į landi tel ég tvö atriši mikilvęg. Annaš er aš ķslenskt tungumįl er fjįrsjóšur Ķslendinga og hitt er aš tungumįl į ekki aš vera višmiš til aš meta mannkosti fólks.


Hlęjandi fuglahręša


ÉG ER prestur sem er ķ žjónustu viš innflytjendur hérlendis, og ég er sjįlfur innflytjandi. Um daginn frétti ég aš śtvarpsstöš nokkur ętlaši aš taka vištal viš ķslenska konu sem tengist ķ starfi sķnu vinnu meš innflytjendum. Žaš kom upp sś hugmynd aš innflytjandi skyldi taka žįtt ķ žęttinum. En svariš frį śtvarpsstöšinni var į žį leiš aš "ķslenskir įheyrendur žoli ekki aš heyra śtlending tala vitlausa ķslensku". Hvaš finnst ykkur um žetta višhorf?

Biblķan bannar okkur skuršgošadżrkun. Ķ Jeremķu stendur: "Skuršgošin eru eins og hręša ķ melónugarši og geta ekki talaš, bera veršur žau, žvķ aš gengiš geta žau ekki. Óttist žau žvķ ekki..." (10:5) Ķ gamla daga var skuršgoš bókstaflega dśkka sem bśin var til śr tré eša steini.

Hér ķ ofangreindri Jeremķu er žaš fuglahręša. Sķšar tślkaši kirkjan žessi orš žannig aš allt sem sett er ķ stašinn fyrir lifandi Guš ķ lķfi mannkyns sé skuršgoš. Žannig aš ef viš erum alveg upptekin af žvķ aš eignast peninga, fręgš eša völd ķ samfélaginu, žį getum viš nefnt žaš skuršgošadżrkun.

Nśtķmaleg skilgreinig į skuršgošadżrkun er aš "žaš sem er raunverulega takmarkaš, žykir ótakmarkaš, žaš sem er ašeins einn hluti heildar er litiš į sem heildina alla".
Segjum viš žetta meš einfaldara oršalagi, žżšir žaš aš skuršgošadżrkun er, aš nota gildismat sitt žar sem žaš į ekki viš. T.d. ef einstaklingar eru metnir eša dęmdir eftir įkvešnum višmišum sem samfélagiš hefur gefiš sér fyrirfram, žį er žaš įkvešin skuršgošadżrkun.

Žegar viš gerum svona mešvitaš eša ómešvitaš, byrjar fuglahręšan ķ melónugaršinum aš tala og labba sjįlf, og hśn er mjög dugleg aš fela sig ķ samfélaginu og viš getum ekki lengur žekkt hana. Margar hlęjandi fuglahręšur geta labbaš um ķ kringum okkur.

Sem prestur innflytjenda hef ég mörg tękifęri til aš ręša eša hlusta į umręšur sem varša innflytjendamįl. Žar eru flestir sammįla um mikilvęgi ķslenskunnar fyrir innflytjendur til aš lifa ķ ķslensku samfélagi. Hvort mašur geti bjargaš sér į ķslensku eša ekki viršist vera efst ķ forgangsröš fyrir okkur śtlendinga. Žess vegna reyna stofnanir eins og t.d. Mišstöš nżbśa eša Nįmsflokkar Reykjavķkur alltaf aš skapa fleiri tękifęri fyrir okkur śtlendinga til aš stunda ķslenskunįm. Žetta er hin "praktķska" hliš tungumįlsins.

Hins vegar er ķslenska kjarni ķslenskrar menningar og fjįrsjóšur Ķslendinga. Hśn žżšir meira en "praktķsk" leiš til samskipta.Viš innflytjendur skulum bera viršingu fyrir žvķ.

Engu aš sķšur eru tungumįl og sś menning sem žeim fylgir, hvaša tungumįl og menning sem er, eitthvaš sem ašeins hefur gildi į takmörkušu svęši. Tungumįliš er ašeins einn hluti menningarinnar. Tungumįl ętti hins vegar aldrei aš vera višmiš til žess aš meta gildi lķfsins eša mannkosti annarra.

Aš žessu leyti sżnist mér aš algengur misskilningur eigi sér staš ķ ķslensku žjóšfélagi, og sumir dżrki tungumįliš eins og Guš. Stolt og viršing fyrir fallegri ķslensku getur ómešvitaš breyst ķ fyrirlitningu og fordóma gagnvart innflytjendum sem ekki hafa tileinkaš sér góša ķslensku.

Fyrir tveimur mįnušum lżsti Félag ungra sjįlfstęšismanna į Akureyri žvķ yfir aš śtlendingar sem vilja fį ķslenskan rķkisborgararétt skuli standast grunnskólapróf ķ ķslensku. Um svona hugmynd eša ofangreinda dęmiš um śtvarpsstöšina verš ég aš segja aš viškomandi hafi misst įttir. Mašur sem talar fallega ķslensku hlżtur aš eiga skiliš hrós. En žaš virkar ekki öfugt. Žó aš mašur geti ekki talaš góša ķslensku, verša mannkostir hans alls ekki verri.

Žetta varšar ekki einungis innflytjendur, heldur varšar žaš einnig fólk sem er į einhvern hįtt mįlhalt, meš lęrdómsöršugleika eša fólk sem ekki hefur haft tękifęri til aš mennta sig.

Mįliš er ekki hvort žetta fólk geti komist inn ķ žjóšfélagiš eša ekki. Žjóšfélagiš byggist nś žegar į tilvist žeirra. Er ekki kominn tķmi til aš ķslenska žjóšfélagiš hlusti į hvaš innflytjendur hafa aš segja, ekki ašeins hvernig žeir tala? Ef žjóšfélagiš višurkennir žetta ekki og reynir aš śtiloka įkvešiš fólk frį samfélaginu vegna ofdżrkunar į ķslensku, mun menning Ķslendinga skašast sjįlf.

Ķslenskan er mikilvęg og dżrmęt menningu landsins, en hśn mį ekki verša višmiš til aš meta mannkosti annarra. Ķ tilefni af 1.000 įra kristnitökuhįtķš į Ķslandi óska ég žess aš viš kvešjum hlęjandi fuglahręšur og losnum viš dulda skuršgošadżrkun śr žjóšfélaginu.

(Birtist ķ Mbl. 8. feb. 2000)



Haunted Iceland... ķslesnkar draugasögur


Sometimes I take small side jobs of translating Icelandic or English into Japanese. Most of the times I am not really willing to receive such a job because it is hard work to follow sentences that somebody else has written. Shocking But I do admit that it enriches my life, not only my pocket! but my view to various things that I am not familiar with.

For example I translated about Icelandic tourist spots this spring for an DVD publishing. More to say, I did narration in Japanese, too!! As result, I know now many things about tourist spots in Iceland, where I have never been to!!
Tounge he he.

But there is also translating job that really pleases me once in a while. One of that kind of jobs was to translate the Icelandic ghost stories into Japanese. This task is from the G-T group in Stokkseyri and they opened "the haunted house" (Draugasetur) there few years ago.

I remember that there was discussion on the media when this "House" was opened, but I didn’t pay so much attention on it at that time.

Anyway the stories that were given to me are 24 in total, and they are all short, because this is guiding narration (leišsögur) for visitors at the "House". ( I did the narration, too, again! You can hear me if you tune the Japanese language)

This was almost the first time that I read Icelandic ghost stories, and I found them interesting and fascinating. Some of them are about traditional ghosts, some are funny (especially the story about Danish ghost who was called upon from his grave by mistake. He did not give in the controlling words of grave-intruder simply because he didn’t understand Icelandic!
LoL ) and some are pathetic and beautiful.

I am so curious how these stories were born. It is common for all folklore and every folktale has its "origin of birth" behind itself. I imagine what people must have seen in the nature, what they were scared, what they missed and what they wanted to believe.... I think the ghost stories are not tales about ghosts, but more about the people who believed them.

Some colleague clergies of mine or pious people seem to think that it is "anti-Christ" to talk about such ghosts, but I don’t agree with them. The ghost stories let me think better about people and their life, about things which people wanted to convey to next generations, or about "imperfectness" of the life on the earth (at least for human eyes). I see something very human and very beautiful in the Icelandic ghost stories (but not in the recent Holiwood horrors).

Now it seems that the tourist company has opened “Haunted Reykjavķk tour” every day at 8 o’clock starting at Ašalstręti during summer time. I am curious and want to participate in the tour once. But honestly .... I am scared to go alone!
Crying Does somebody want to join me?? Please!! Kissing


Before I get some complains: For me it is important to write in English sometimes, simply because I have many friends who haven’t learned Icelandic yet and I want to share my blogg with them, too.



Ljóš frį Japan


“ Tśnfķfilsfrę”


Hvenęr sį ég ykkur fljśga um himininn?

Hvernig žiš fluguš
gladdi mig

hvert ykkar ašeins meš žetta eina
ķ vindinum

hiš eina sem mašurinn žarfnast

Ef ég
gęti létt byrši mķna
dreymir mig um aš slįst ķ för meš ykkur



          - eftir Tomihiro Hoshino,
                                 einkažżšing śr frumtexta į japönsku
                                 meš ašstoš Bryndķsar Möllu Elķdóttur, ljóšaelskudömu-



Undanfarin daga var ég meš ósk um aš kynna Tomihiro Hoshino, ljóšaskįld og mįlara, fyrir fólki į Ķslandi.

Tomihiro Hoshino er Japani og nś er hann 68 įra gamall. Hann er vel žekktur ķ Japan og er bśinn aš gefa śt margar ljóšabękur meš fallegar myndir (eša myndabękur meš falleg ljóš) sķšan 1965. Sumar bękur eru žżddar į ensku.

Žaš er hęgt aš skoša myndir eftir Tomihiro Hoshino į vefsišu:
http://www.hoshinotomihirousa.org

Žaš er best aš jįta žaš strax aš ég er enginn umbošsmašur hans og ekki einu sinni meš leyfi frį honum til aš žżša ljóš eša birta į vefsišu. Žess vegna óttast ég aš žetta sé žegar höfundarréttandabrot!!
Bandit
Ekki stinga mig!!
Crying



Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband